„Ljepota će spasiti svijet!“
Foto: pixabay.com
Ovo je jedna od najpoznatijih rečenica Dostojevskog. Možete ju pročitati u “Idiotu”, ali vrlo malo njih je razumjelo njegovo pravo značenje.
Mnogi vjeruju da su ove riječi običan homage ljepoti. Ali nije tako. Što nam zapravo govori Dostojevski?
Što osjećate kada gledate slike Caravaggia ili Michelangela. Kad gledate zalazak sunca. Ili krajolik toliko lijep da oduzima dah. Osjećate ugodu, zadovoljstvo, ali i nešto drugo. Dublji ali i suptilniji osjećaj.
Pogledajte primjerice, Botticellijevu Veneru: pogledajte joj oči, kosu, lice. Kakve emocije prenosi na vas?
Strahopoštovanje, ostajete bez riječi i daha. U vama nešto zatreperi i zastajete i svjedočite neopisivom osjećaju čuda.
Slatka, neodoljiva slatkoća koja vam slama srce. Osjećate se očarano, zadivljeno, ganuto. Velika ljepota uvijek ima moć pokretanja. Gdje je ljepota, tu je i suosjećanje, iz jednostavnog razloga što ljepota mora umrijeti, nestati, izmijeniti se… Svaki trenutak može biti naš posljednji, jer smo smrtni.
Ali takva je ljepota puno više i trajnije.
Kada gledamo izlazak sunca koji se ogleda u morskim vodama, kada vidimo neodoljivu ljepotu na licu muškarca ili žene, u sebi znamo da se taj trenutak više neće vratiti. To nam govori i Dostojevski.
Suosjećanje koje se rađa u nama, zahvaljujući promišljanju ljepote, spasiti će svijet. Ili bolje rečeno spasit će čovjeka.
Ljepota koju nam mediji prodaju, plastificirana je, masovno proizvedena ljepota, jer da bi bio dobar potrošač, čovjek prije svega mora vjerovati da je besmrtan. U društvu koje je sebičnost i narcisoidnost učinilo modom, a konzumerizam umjetnošću, više nema mjesta za poeziju, za razmišljanje o drugima, za osjećaje. Više nema vremena za život.
Ali ako umjesto da se stihijski prepustite životu, kao što to mnogi čine, prepustite se opijenosti ljepotom prirode, umjetnosti, poezije, u tim stvarima nećete pronaći samo puku estetsku ljepotu, već najdublji korijen samog života, same egzistencije, Bitak sam. Vrlina, istina, svjetlost, znanje i dobrota su lijepi.
Ako u sebi otkrijemo da nas može pridobiti ljepota, odnosno ono što nazivamo pod time, ona će nas i mijenjati.
O ljepoti i njezinom dubljem značenju kao onoj koja može pokrenuti i preobraziti čovjeka, rekao je i slavni režiser Tarkovsky:
“Nitko ne zna što je ljepota. Ali kada se ljudsko biće nađe blizu ljepote, susretne se s njom i osjeti njezino prisustvo, osjeti trnce niz kožu, niz leđa. Ljepota je čudo kojemu osoba svjedoči nesvjesno. U tome je čitav smisao.”
Autorica: Darija Rupčić
Izvor: darija.rupcic
Živi trenutak 