Dužničko ropstvo i novac kao korijen sveg zla
Kako je moguće da danas kad svaki radnik proizvodi više nego ikad u svjetskoj povijesti, roditelji rade puno radno vrijeme a ipak im zbog sve većih razlika između cijena i plaća nedostaje novac za dostojanstveni život? Činjenica je da što više napredujemo, postajemo sve izoliraniji jedni od drugih. Zašto smo sve uskraćeniji za naša prava i zašto se sve više žrtvujemo, zašto imamo sve manje slobodnog vremena? Ne bi li se trebalo dešavati upravo suprotno budući da produktivno postajemo sve efikasniji? Zašto smo sve manje sretni? Nešto mora da je pogrešno!
Zaista je čudna situacija u kojoj je neka zajednica razvila ideju, raspolaže s radnom snagom i materijalom, ali je bez posredstva banke cijeli projekt samo mrtvo slovo na papiru. Bez zidara se ne može izgraditi stambeni objekt. Ako postoji prostor, ako postoje zidari, ako je tu i materijal, zašto je onda problem to što fali jedan obični komad papira s potpisom guvernera ili direktora banke? Nije li upravo nevjerovatno da su banke koje u principu ne proizvode ništa drugo osim znamenaka na papiru ili ekranu računala, moćnije i bogatije institucije od samih država čije stotine milijuna birača najveći dio života provode zatvoreni u nekom zagušljivom tvorničkom proizvodnom odjelu?
Svi su naši današnji problemi izravno povezani s monetarnim sustavom kojeg su i najkrvavije revolucije u povijesti izbjegavale dotaknuti. Zbog same strukture monetarnog sustava, novac ima najveći utjecaj na ponašanje ljudi samih prema sebi, drugim ljudima i prirodi koja ih okružuje. Novčani sustav utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno. Najveći izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona.
Ispred izdavatelja novca su samo dva moguća izbora: Služiti ili biti služen. U aktualnom globalnom financijskom sustavu, novac ne stvaraju društvene zajednice nego banke. Banke stvaraju novac i posuđuju ga s kamatama vladama i društvenim zajednicama na isti način kao što ljudima odobravaju kreditne kartice. U ovakvim uvjetima, što više radimo i proizvodimo, to se više zadužujemo. Misterija koja se sama po sebi neizbježno nameće na planetarnom nivou je sljedeća: Zašto se Mi Ljudi Svijeta kroz koncept u kojem se novčane jedinice bez ikakve materijalne podloge stvaraju iz nule, ne dobivši ništa za uzvrat, prihvaćamo zaduživati prema privatnoj instituciji za iznos sveukupne količine novca u opticaju?
Razvoj ljudske civilizacije je kroz postupno oduzimanje monetarne suverenosti stanovništvu, u konačnici svaki aspekt moderne društvene zajednice doveo do apsolutne ovisnosti o novcu izdavanom kao dug s pripadajućim kamatama, i kao rezultat proizveo invalidno društvo limitirano ambijentom bezbrojnih nenormalnih birokratskih zapreka i prinuda.
Tiskanje novca je najprofitabilnija poslovna aktivnost kojom se netko može baviti; emisiona dobit je najjača moć na planeti kojoj svi ljudi svijeta oduvijek robuju. Naš novac nema preciznu definiciju i zamagljen je kompliciranom terminologijom. Malo ljudi zna da u opticaju službenog globalnog monetarnog i financijskog sustava, cirkuliraju dvije vrste novca – zakonsko platno sredstvo i bankarska valuta.
Oba dvije valute imaju istog izdavaoca – banke u privatnom vlasništvu.
Obje valute su nula koja se bez ikakvog materijalnog pokrića izdaje iz praznog zraka, stoga opskrba ovakvom vrstom novca ne poznaje nikakva ograničenja.
Također, obje valute predstavljaju dug koji funkcionira na način da je isti iznos posuđenog novca u istom trenutku prisutan na dva različita mjesta – i u kreditorovoj kasi, i u dužnikovom džepu.
Zbog toga što izdavaoc uvijek u opticaj pušta samo iznos novca koji predstavlja glavnicu, i zbog toga što izdavaoc nikad u opticaj ne pušta iznos novca koji bi trebao predstavljati kamate, iznos sveukupnog duga kojeg treba vratiti uvijek je veći od iznosa originalno izdanog duga, pa obje valute i na individualnom i na kolektivnom nivou predstavljaju vječno dužničko ropstvo.
Svrha monopoliziranog sustava u kojem kao jedino sredstvo razmjene cirkuliraju ove dvije valute virtualnog karaktera, je kroz neizbježni porast zaduženja, porez i kamate – osigurati konstantni i potpuni prijenos vrijednosti stvarnog karaktera iz ruku mnogih u ruke elitne nekolicine.
Izvor: http://cromalternativemoney.org/
VIDEO:
Gospodari novca- Kako su međunarodni bankari osvojili Ameriku i cijeli svijet 1/1:
Gospodari novca- Kako su međunarodni bankari osvojili Ameriku i cijeli svijet 2/2:
Novac kao dug:
Živi trenutak 
Nije u šoldima sve… slažem se apsolutno, ali budite malo pažljiviji s ovakvim tekstovima. Kako da siromašni izađu iz siromaštva, kako da ljudi koji jedva podmiruju, ako i podmiruju, svoje mjesečne potrebe zarade novac nakon ovog teksta u kojem novac povezujete sa zlom? Tko želi imati ikakvu vezu sa zlom? Novac je neutralna energija razmjene dobara i usluga, vrlo često zloupotrebljena od vladajućih struktura i o tome govori ovaj tekst. Ali primarno, novac je neutralna energija razmjene. Isto tako, mogli bismo navesti jako, jako puno primjera iz povijesti kada je novac (prikupljen, utrošen, uložen) za dobrobit ljudi, pojedinaca, edukacije, ekspedicija, životinja, ljudskih prava i napretka… Ovo što pišem, govorim kako bi se istaknula ta neutralna energija novca i kako bi ljudi osvijestili da ga mogu zaraditi i uložiti u nešto pozitivno a ne negativno. Da im novac može biti i ‘prijatelj’ bez da se polakome za još više novca. Novac je energija koja odgovara na vibraciju kojom i kakvom vibriramo.
Ako živimo u civilizaciji koja je ‘rob novca i pohlepe’, ustanak ‘robova’ iz mržnje prema vladajućima i novcu ne donosi ništa dobro, već još veću patnju i kaos. Rješenje je u nadrastanju te robovske svijesti i osvješćivanju vl. vrijednosti i svrhe neovisno o količini novca koju zarađujemo, posjedujemo, raspolažemo. Onog trena kad vl. vrijednost (kao i vrijednost dr. ljudskog bića, životinje, prirode) više cijenimo od novca kojim raspolažemo, počinje duhovna transformacija koja vodi u slobodu – za život i sebe kakvi želimo biti.
Za sve koje zanima duhovni aspekt novca, duhovna ekonomija neka potraže tekstove i knjige Natali Luks. (internet, Planetopija, knjižare). Bilo bi super kad bi se njeno znanje učilo u školama i obiteljima.
Sviđa mi seSviđa mi se
Hvala na vašem komentaru. 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se